Povijest vina u Hrvata / The history of Croatian wine culture

Please scroll down for English




Napravila sam (relativno) kratak pregled povijesti razvoja vinarstva u Hrvatskoj. Članak je objavljen na honestcooking.com, gdje možete vidjeti više fotografija.
Vino: piće bogova, zdravlje, sreća...Budi li i u vama riječ vino ove asocijacije? Hrvatska obiluje vinogradima i prekrasnom paletom kvalitetnih vina.

Začetak uzvišenog i vjernog odnosa hrvatskog naroda prema vinima seže još u doba drevne hedonističke Grčke. Kovanice sa ugraviranim grozdovima i peharima iz 4. st. prije Krista pronađene su na otoku Visu. Dva stoljeća kasnije, grčki pisac Athenaios spominje znamenito viško vino. Najodgovoriniji za širenje vina su Rimljani. U okolici Poreča nalazi se hram posvećen vinskom bogu  Bacchusu. U 1. je stoljeću rimski car Klaudije dao vinogradima zasaditi Moslavačku goru, koja je u njegovu čast nazvana Mons Claudius. Vrijeme seobe naroda suprotno je očekivanome donijelo značajno širenje vinske kulture: istovremenim širenjem kršćanstva širio se i uzgoj vinove loze, zbog toga što je vino dio crkvenih obreda. Na Korčuli je pak pronađen statut iz 1407. kojime se nalaže kako će svaki zakupnik izgubiti sav prihod od vinograda ukoliko zanemari radove u njemu, a onome tko ga namjerno ošteti bit će odrezana desna ruka!
Nije samo priobalno pordučje bogato vinima, i kontinentalni dio posjeduje bogatu vinsku povijest i mnogo priča za podijeliti. Npr. 1209. je kralj Andrija II dodijelio Varaždinu prava slobodnoga grada i obavezao ga da županu varaždinske tvrđe isporučuje 20 kablova vina. 1841. nastupila je sustavna obnova vinogradarstva, a 10 godina kasnije hrvatska su vina priznata i nagrađena u Beču i Londonu. Od tada je vino postalo jedan od najvažnijih hrvatskih proizvoda. Krajem 19. st. iz Amerike u Europu prenesena je trsna uš koja je potpuno uništila stare vinograde, a mnogi vinogradari odselili su iz zemlje i svoje umijeće nastavili razvijati u inozemstvu. Danas su mnogi hrvatski vinari poznati od Kalifornije do Novog Zelanda. Za vingoradarstvo su natupila teška vremena obnove i nakon Drugog svjetskog rata ono je vratilo ugled. 1996. na svjestkom prvenstvu chardonnaya u Francuskoj najboljim je proglašen onaj iz Jaske.  
U kontinentalnoj se Hrvatskoj uglavnom njeguju bijele sorte kao što su Graševina, Rizling, Sauvignon, Traminac, Muškat, Silvanac, Burgundac, Moslavac te crna vina: Frankovka, Burgundac, Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc i druge. Istra je poznata po Malvaziji, Merlotu, Vrbničkoj Žlahtini, crvenom Muškatu itd. U Dalmaciji su poznate sorte Plavac, Debit, Trbljan, Maraština, Kujundžuša, Zlatarica, Babić itd. 
Prvo hrvatsko zaštićeno vino je Dingač 1961. Danas posjedujemo 697 zaštićenih vinskih vrsta od kojih se 76 smatra elitnim vinima, npr. Porečki muškat ottonel, Porečki merlot, Vrbnička žlahtina, Primoštenski babić, Bolski plavac...
Ljubav i posebna veza ovog naroda sa vinom vidljiva je ne samo u obliku osvojenih medalja i nagrada, već u narodnoj baštini, od vinskih motiva u vezu narodnih nošnji, običaja, do književnosti, arhitekturi, kazališta i filma. Brojni stari običaji još uvijk žive i ne posustaju pred naletom modernih vremena. Diljem zemlje svake se godine 11 studenog obilježava Martinje, koje predstavlja krštenje mošta u vino i sa sobom donosi vinske veselice, slavlja na kojima se tradicionalno služi pečena guska i kesten.
Hrvatska bi kuhinja bila poput nedovršenog, neoslikanog platna bez dobrog i odgovarajućeg vina. Kaže se da se jača suha vina poput Prošeka služe kao aperitivi, školjke i rakovi služe se uz laganije bijele sorte (npr. Žlahtina), riba uz crno vino, divljač uz jače crne sorte (Plavac, Babić itd.) a voće uz npr. Malvaziju i Muškat.
Možda vas ovaj tekst potakne da istražite okuse hrvatskih vina, isprobate razne vrste, posjetite neke od tradicionalnih vinskih manifestacija i naših poznatih vinarija. Isprobavanje raznolikih vinskih sorti dok ne dođete do uzorka koji vam odgovara uvijek je uzbudljiva avantura. Živjeli!

Wine has always been associated with the notions of magical drink of gods, sickness and health, sadness and joy. Croatia is a country with an abundance of vineyards and wine sorts and if you’re not acquainted with Croatian wine culture, from its northern white wines to southern stronger red sorts, you will be pleasantly surprised to find out what an array of beautiful wine types this country holds.
The core and rudiments of sublime and forever faithful attitude of Croatian people towards wine originate from the hedonic time of ancient Greece. Ancient coins with imprinted grapes and goblets from the island Vis (ancient Issa) date back to the 4th century BC. Two centuries later, Greek writer Athenaios mentions famous wine from Vis. Wine has been cultivated in this area for over six thousand years and the most responsible for its expansion were the Romans.Porec in Istria (northern Croatian sea cost) has a temple dedicated to Bacchus, the wine god. In the 1st century, Roman Emperor Claudius had entireMoslavina hill in northern Croatia covered with vineyards, which was then called Mons Claudius, in his honor. Although the age of nations migration threatened to destroy vineyards, the exact opposite situation took place: widespread Christianity safeguarded and expanded wine culture, since wine has always been a part of church rituals. Croatian nation adopts this and develops it. There is a statute from the Island of Korcula which dates back to 1407 and stipulates that every land holder will lose all the profit from vineyards if they neglect them, and the one who purposely damages them will have his right hand cut off. Talking about drastic measures and loving wine.
Not only Croatian sea coast has rich wine history, continental area has quite a large number of stories and wines to share. In 1209, Croatian-Hungarian king Andrew the Second awarded Varazdin city with the benefits and title of free, liberated city and obliged it to provide 20 cables of wine. 1841 is the year of systemic wine culture renovation. Ten years later, Croatian wines got recognized and awarded in Vienna and London. From then on, wine became the most important Croatian product. In the late 19th century, grape phylloxera (a pest of grapevines) was brought from America to Europe and completely destroyed old vineyards. A large number of winegrowers emigrated from the country and continued their trade in foreign land. Today there are many renowned Croatian winegrowers from California to New Zealand. After tedious struggle and Second World War, wine culture regenerated and gained respect.  In the world chardonnay contest in France in 1996, Chardonnay from the town of Jaska won first place.
Entire continental Croatian area cultivates white wines like Grasevina, Riesling, Sauvignon, Traminer, Muscat, Silvaner, Furmint and red sorts like Frankovka, Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Burgundac etc. Coastal areas cultivate varied array of wine sorts. Istria is known for Malvasia, Zlahtina, Merlot, Plavina, Barbera, Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc. Dalmatian area has a large selection of recognized wines like Debit, Marastina, Zlatarica, Plavina, Blatina, Kujundzusa, Plavac etc.
The first protected Croatian wine is Dingac from 1961. Today we        have 697 protected wine sorts out of which 76 are considered to be  elite wines like Muscat Ottonel and Cabernet Savignon from Porec,  Zlahtina from Vrbnik, Babic from Primosten, Plavac from Bol,  Pinot  from Zelina, Grasevina and Riesling from Kutjevo etc.
Croatians have shown great respect to vineyards, grapes and wines  throughout history. Aside from wine awards and medals, this is  apparent in our national heritage – from grape motives embroidered  in  folk costumes, through national customs, literature, architecture,  theater and film to introducing wine into Croatian national anthem.  Many ancient customs still live throughout entire country and don’t  show any signs of vanishing and giving up under the pressures and trends of modern age. One of the most important such events is called St. Martin’s day (Martinje in Croatian), celebrated on 11 November. It represents the transformation of grape must into wine. Winegrowers (mostly in the northwest area) organize numerous festivities and events. The traditional dish usually eaten at these events is roasted goose with chestnuts.
Croatian cuisine would be bare and unfinished canvas without the touch of Croatian wines. Every course has its complementary wine. Strong dry white wines like Prosek are served as appetizers, soups go great with aromatic white wines like Traminac or Riesling, while cockles  and crabs work very well with light and neutral sorts like Zlahtina. Ham, sausages and pates are usually paired with Rose, fish is served with red wine, wild game with strong red sorts like Plavac or Babic, cheese is most often accompanied with old red sorts and fruit with dessert wines like Malvasia and Muscat.
If you haven’t tried any of the aforementioned Croatian wine sorts, hopefully this text will encourage you to do so and maybe visit some of the renowned wine making places and events. Trying out and discovering new tastes until you get to the pattern of wine sorts that pairs great with your taste buds is always an exciting and interesting experience. ”Good wine is a good familiar creature if it be well used.” -William Shakespeare, Othello, II. iii. (315)



17 komentari:

  1. Bravo Tamara na odličnom članku. Nisam poznavalac vina, niti veliki degustator istih, ali ponekad volim da gucnem malo.
    Pre par godina prijateljica mi je pričala da je odvela prjatelja, Britanca iz visokog društva, sa pedigreom, na sajam vina kod nas. Znaš šta se desilo. Čovek je podigao kredit (nije tražio lovu od roditelja) da kupi vinograd kod nas.
    Moja drugarica je davno kada je bila na razmeni studenata u Londonu odnela flašu Crnogorskog Vranca, a glava porodice, uvoznik vina inače i jako bogat čovek, je čisto iz kurtoazije otvorio flašu za ručkom, da je ne uvredi. Zaustavio ih je sve u piću kada je uzeo prvi gutljaj i rekao, a ne ovo vino se ne pije, ovo sklonite sa strane za mene. Trebao je da sklopi ugovor sa njima o uvozu, a onda je pukao rat i tako to.
    Ne znam kakva je situacija sa Hrvatskim vinima na svetskoj sceni, ali mi ova naša ne znamo da plasiramo. Tim pitanjem treba država da se pozabavi.
    Na Titanikovoj vinskoj karti je bio Bermet iz Sremskih Karlovaca!

    OdgovoriIzbriši
  2. Jelena, drago mi je da ti se svidio tekst,
    ima stvarno fantastičnih vina s ovih prostora ali mislim da je svima zajednička ta nesreća da ih dovoljno ne plasiramo u inozemstvo

    OdgovoriIzbriši
  3. Ah, odličan članak. Izvrsna naša vina, uvijek ću prvo njih izabrati!

    OdgovoriIzbriši
  4. Odličan članak, super mi je kako si lijepo predstavila našu zemlju, tako treba :)) Ja obožavam malvaziju De mar, podsjeća me na okus soka od bazge koji obožavam, i volim popit dobar merlot i pinot (iako možda ja nit ne znam što znači dobro vino, valjda je bitno da mi se svidi :), pogotovo kombinacije raznog voća pečenog ili kuhanog sa crnim vinom. Što se tiče stranih vina, oborio me s nogu francuski Sauternes, e to je fenomenalno desertno vino, i još za spomenuti portugalski Porto, super mi je :)

    OdgovoriIzbriši
  5. hvala vam
    nevenice hvala na ovome, budem probala neka od ovih koje si nabrojala, meni je recimo trenutno naj rumeni muškat jednog stričeka iz slovenije (blizu tu našoj granici, jaako blizu), iako znam da kod nas ima vrhunskih vinarija, trenutno sam u fazonu tog rumenog muškata, slatko bijelo vino, pravo žensko :)))

    OdgovoriIzbriši
  6. Tamara, odličan članak!
    Sjećam se kada sam prvi puta probala Prigorsko/Zagorsko vino - okus mi je bio skroz drugačiji, kiseliji. Kod nas su domaća vina više gušća, punija, slatkastija... Obožavam našu tradiciju koju njegujemo :) Btw, moj svekar svake godine odnese srebrenu medalju za bijelo vino na natjecanjima :)
    Nevena, hvala ti na ovome savjetu - baš ću isprobati Malvaziju De mar :)

    OdgovoriIzbriši
  7. Obožavam crno vino i rado ga popijem ,doma moji imaju vinograde s bijelim i rade bijelo vino koje ja upotrebljavm samo u kuhinji ,tako da volim naše domaće vino i tu tradiciju branja grožđa,mljevenja i onda čekamo...

    OdgovoriIzbriši
  8. Nedavno sam dobila jako fino domaće kupinovo vino, to je bio ujedno i prvi put da sam uopće probala kupinovo vino i oduševljena sam. Jako dobro za krv, kažu :)
    Drago mi je da vam se sviđa tekst

    OdgovoriIzbriši
  9. oo, moram probati onda taj rumeni muškat :))) volim volim slatkoo :D, samo reci gdje si ga kupila?

    OdgovoriIzbriši
  10. Bravo ! Jako dobar članak, i ja hvalim naša dobra hrvatska vina koja su mi uvijek prvi izbor !

    OdgovoriIzbriši
  11. Hvala cure
    Nevena poslat ću ti info

    OdgovoriIzbriši
  12. A great write up about croatian wines. Love to visit there one day. Thanks for the informative blurb.

    OdgovoriIzbriši
  13. Glad you like the article,
    I would love for you to contact me if you are to visit one day! :)

    OdgovoriIzbriši
  14. Nadodat ću samo da ovom članku nedostaje fini, Iločki traminac :)

    OdgovoriIzbriši
  15. Članak je fe-no-me-na-lan! Već je iskopiran i spreman za podjelu mojim prijateljima i poznanicima (tvoje ime i link na blog je u potpisu : ) koje već godinama uvjeravam da Hrvatska nije noname zemlja kad su u pitanju vina.
    Poznata mi je Vinistra i fenomenalna istrijanska vina (kontinentalne i dalmatinske na žalost ne poznam), a Kozlović se već odavno udomaćio na našem stolu.
    Usput ti naravno od srca čestitam na suradnji s Honest cooking, s tobom su očito dobili odličnog suradnika :)

    OdgovoriIzbriši
  16. Ahaaaa, ovo je ono sto nisam ukapirala sta se cestita :) Jbg, citam kroz reader, pa idem unazad :) Bravo, Tamara, svidja mi se tvoj entuzijazam i nacin na koji pristupas stvarima. Zelim ti uspesnu saradnju sa tim magazinom.

    U vina se apsolutno ne razumem, volim jedno makedonsko koje sladi, i par crnogorskih, sta cu, uvek sam pila pivo :))))))

    OdgovoriIzbriši